Razlikovanje “stresa” i “stresora”

U rješavanju stresa, većina nas već unaprijed ima dvije stvari protiv sebe. Sam jezik koji tipično koristimo za opisivanje stresa umanjuje našu sposobnost da se bavimo njim na najefektivniji način. Većina ljudi definira stres onim sa čime su suočeni – problemima i brigama koje trebaju rješavati. Takvo razumjevanje nas čini žrtvama onoga što se odigrava oko nas. Međutim,velika količina istraživanja ukazuje da nije ono sa čime se moramo baviti već  kako se bavimo sa tim ono što određuje ozbiljnost stresa u našim životima. Jednostavno rečeno, da bismo počeli razumjevati najosnovnije aspekte stresa, moramo shvatiti  ključnu razliku: razliku između “stresora” i “stresa”. “Stresori” označavaju vanjske sile , koje predstavljaju probleme i brige sa kojima se moramo baviti u životu. Izraz “stres” označava  odgovor osobe na te stresore. Neki primjeri stresora su prikazani u tabeli 1.

Tabela 1. Primjeri stresora

– Zagađenje

– Krajnji rokovi

– Vrućina

– Preopterećenost

– Obiteljski odnosi

– Financije

– Smrt

– Bolesti

Prvi stresor na listi je zagađenje zraka. Pretpostavimo da se preselite sa sela u veoma zagađeni grad.Skoro trenutno ćete početi kašljati kao specifični fizički odgovor na fizički stresor zagađenja zraka. Pored  fizičkih stresora, postoje i mentalni stresori. Oni mogu biti u obliku rokova ili novčanih problema.  Društveno  okruženje iznosi svoj dio stresora; mogu se javljati kod kuće, u školi, na poslu, ili u susjedstvu. Takođe postoje  duhovni  stresori. Oni naročito nastaju kada se naše vanjske okolnosti ili unutrašnje odluke sukobljavaju sa našim ciljevima, vrijednostima ili religijskim uvjerenjima.

Dr Phillip Rice je opisao mentalne i društvene efekte dugotrajnog stresa povezanog sa poslom. 1 Njegova zapažanja su uglavnom primjenjiva na bilo koji prisutni mentalni stresora.Njegovi opisi mentalnih i društvenih efekata takvog stresa u prilagođenom i izmenjenom obliku su predstavljeni u tabelama 2 i 3. Očigledno je da duže izlaganje stresoru može proizvesti niz mentalnih i društvenih efekata. Svjesnost o čitavom nizu načina na koje stres može uzeti svoj danak nam može pomoći da imamo više razumjevanja kada smo mi ili ljudi bliski nama suočeni sa prisutnim efektima stresa. Svi mentalni i društveni efekti stresa predstavljaju crvene zastavice koje se moraju tumačiti kao indikatori da bi faza 3, tj. stupanj iscrpljenosti, mogao usljediti.U stvari, neka od dramatičnijih manifestacija koja sam istaknuo  kao što su depresija, ili gubitak kontrole, mogu čak ukazivati da je treća faza dostignuta. U takvim slučajevima, neophodna je brza akcija za efikasno izlaženje na kraj sa stresorima. Ako se nađete u takvoj situaciji, pažljivo razmotrite svojih deset glavnih stresora. Trebate se pozabavite sa time ćim prije.

Tabela 2. Mentalni efekti prisutnog stresora

– Mentalni zamor uz gubitak spontanosti i kreativnosti

– Zbunjenost, uključujući zaboravnost i poteškoće u donošenju odluka

– Tjeskoba, uključujući osećanje panike

– Napetost, frustracija, razdražljivost i bjes

– Depresija

– Osećaj niske razine samopoštovanja

– Smanjeno intelektualno funkcioniranje

– Dosada

Tabela 3. Društveni efekti prisutnog stresora

– Odugovlačenje, izbegavanje značajnog posla i kućnih odgovornosti

– Nedostatak brige prema drugima i  propadanje odnosa

– Smanjena efektivnost u komunikaciji,uključujući nesposobnost da se drugi saslušaju

– Emocionalna preosjetljivost sa težnjom da se reagira pretjerano prema drugima, ili osećanje izolacije i otuđenosti uz težnju ka potiskivanju osjećaja

– Gubitak kontrole, nagla narav, agresivnost

– Pojačana sklonost ka preuzimanju rizika, uključujući kockanje

– Povećana upotreba droga i zloupotreba drugih supstanci

Fizički efekti stresa mogu se odvijati nevidljivo, ispod površine, samo da bi eksplodirali u aktutnu bolest ili dramatičan događaj koji ugrožava život. Neki od ovih kroničnih efekata su povezani sa slabljenjem imunog sustava. Drugi mogu imati veze sa ubrzanjem ateroskleroze (otvrdnjavanje arterija).Postoje mnoge naznake da kronični stres može prouzrokovati bolest, da predstavlja faktor u  pogoršavanju postojeće bolesti, ili da otežava oporavak od bolesti. Međutim, ne postoje zananstvena mjerenja, kao što je ispitivanje krvi, koja mogu potvrditi ili izmjeriti nivo stresa kod osobe. Svi indikatori nivoa stresa su subjektivni.Kao rezultat toga osoba nikada ne može biti sigurna u bilo kom određenom slučaju da je bolest prouzrokovana stresom ili da je stres uopće bio faktor u prouzrokovanju bolesti ili ometanju oporavka od bolesti. Međutim, vidjeo sam određene slučajeve u kojima postoje definitivne naznake koje ukazuju na stres kao na uzrok bolesti. Vidjeo sam druge slučajeve u kojima je stres izgleda bio jedan od nekoliko uzroka, i opet druge u kojima je stres izgleda sprečavao oporavak od bolesti. Sa druge strane, video sam pacijente sa kardiovaskularnim bolestima na primjer, a stres izgleda nije bio uključen u to. Klasičan primjer za to je osoba koja u svim pogledima vodi život sa niskim stresom, a ipak puši, ne vježba i jede nezdravo. Infarkt može se može pojaviti usljed očiglednih razloga, bez vidljivog uključenja stresa.Mnogo puta kada se utvrdi infarkt, pacijent pita: “Da li je stres to prouzrokovao?” Ja odgovaram da stres može doprinjeti  infarktu.Takođe, ističem da i kada stres predstavlja faktor, obično ne deluje sam. Tipično, prostoje drugi faktori koji leže u osnovi kao što su djelomično blokirane arterije, nezdrava prehrana i možda povišeni krvni pritisak i/ili povišeni kolesterol. Nekontrolirani bjes ili neke druge reakcije prouzrokovane stresom mogu izazvat infarkt. Međutim, nije vjerovatno da bi takav emocionalni odgovor prouzrokovao infarkt da su srčane arterije bile bez blokada kolesterolom. Poznato je da stres utiče na mnoge bolesti. Glavne su navedene u tabeli  4 u ljevoj koloni. 2 Vidjeo sam mnogo slučajeva srčanih oboljenja i raka kod osoba koje su bile suočene sa velikim stresovima u životu. Utvrđeno je da poslje smrti voljene osobe preživeli supružnik ima veći rizik od infarkta, naročito u roku od 6 mjeseci od gubitka. 3

Tabela 4. Bolesti povezane sa stresom

Stres utiče na početak, liječenje ili oporavak od sledećih bolesti i stanja:

Glavne bolesti

– Kardiovaskularne bolesti  (npr. bolest srčanih arterija i šlog)

– Rak

– Depresija

– Angina pektoris

– Diabetes mellitus

– Tubekuloza

– Reumatoidni artritis

– Hipertenzija

– Čirevi

– Sida

Druge bolesti

– Stanja povezana sa mišićima  (npr. Glavobolje usljed napetosti, bolovi u tjelu)

– Alergije  (astma, koprivnjača, peludska groznica)

– Predmenstrualni sindrom napetosti

– Bradavice

– Svrab kože

– Gubitak kose

– Kosa sjedi, perut

– Giht

– Herpes

Slično tome, u kontekstu gubitka, kod preživjelog se može razviti smrtonosni rak – vjerovatno zato što je stres oslabio njegov ili njen imuni sustav.Istraživanje koje sam ja pronašao po ovom pitanju je pratilo preko 1,5 milijun vjenčanih osoba u Finskoj u toku 5 godina. 4 Istraživači su zaključili: “Rezultati se slažu sa hipotezom da je povećana smrtnost poslje smrti supružnika djelom prouzrokovana stresom.”Dijabetes je ponekad teže kontrolirati  kod pacijenata pod stresom. 5 Vjerovatnije je da će se infektivne bolesti kao što su tuberkuloza raširiti i dominirati nad tjelom ako je imuni sustav slab; takav oslabljeni imunitet može se javiti ako pacijent nije u stanju da se izbori sa stresom. 6 Pored velikih bolesti, i druga oboljenja su povezana sa stresom. Ona su navedena u desnoj koloni na slici 5. Ne morate biti pod prevelikim stresom kako biste dobili bilo koje od ovih oboljenja. Međutim, stres izgleda dovoljan kako bi povećao rizik od ovih stanja ili bar ubrzao njihovo ispoljavanje kod onih koji su genetički ili sredinski predodređeni.

Izvor: Positive by Neil Nedley M.D

Literatura:

1 Rice PL. Stress and Health: Principles and Practice for Coping and Wellness. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing Company, 1987 p. 209-211.

2 The American Institute of Stress. Stress—America’s #1 Health Problem.  Internet: http://www.stress.org/problem.htm (2/4/97).

3 Martikainen P, Valkonen T. Mortality after the death of a spouse: rates and causes of death in a large Finnish cohort. Am J Public Health 1996 Aug;86(8 Pt 1):1087-1093

4 Martikainen P, Valkonen T. Mortality after the death of a spouse: rates and causes of death in a large Finnish cohort. Am J Public Health 1996 Aug;86(8 Pt 1):1087-1093.

5 Gonder-Frederick LA, Carter WR, et al. Environmental stress and blood glucose change in insulin-dependent diabetes mellitus. Health Psychol 1990;9(5):503-515.

6 Sheridan  JF,  Dobbs  C,  Brown  D,  Zwilling  B. Psychoneuroimmunology: stress effects on pathogenesis and immunity  during  infection.  Clin  Microbiol  Rev  1994 Apr;7(2):200-212.

Leave a comment